Mladi novinari istraZuju
Život mladih u Prijedoru:
Odlazak u kladionicu ili pozorište?
Piše: Medina Bejtović
02.12.2022
Svake godine 12. august se obilježava kao Međunarodni dan mladih. Na taj dan se brojnim aktivnostima nastoji ukazati na probleme mladih u društvu i pokazati da su mladi osnovni pokretači razvoja lokalnih zajednica. U nastavku teksta pisaću o potrebama i problemima mladih u gradu na Sani – Prijedoru.
Proteklih godina Bosna i Hercegovina se suočava sa „trendom“ odlaska mladih. Taj trend nije zaobišao ni Prijedor, u kojem je zapaženo smanjenje broja mladih. Država Bosna i Hercegovina ne posjeduje evdidenciju koja pokazuje ukupan broj mladih koji su se odselili. Istraživanja pokazuju da su ključni razlozi za odlazak mladih: nezaposlenost, loši uslovi rada, kršenje radničkih prava, korupcija i nizak životni standard. Uz ovo, treba dodati i nedostatak perspektive, nepovoljan društveni ambijent i neadekvatnu zdravstvenu sigurnost.
Obilježavanje Međunarodnog dana mladih u Prijedoru
Nekada su porodice u Prijedoru brojale i preko šest članova, dok je danas situacija drugačija. Mladi se teško odlučuju za zaključenje braka i proširenje porodice iz strepnje da li će uspjeti obezbjediti porodici elementarne uslove za život.
Problemi nastaju i u oblasti obrazovanja, gdje se usljed nefunkcionalnog obrazovnog sistema ne podstiče kritičko i slobodno mišljenje i govor. Sve veći uticaj društvenih mreža udaljava mlade od društveno prihvatljivog ponašanja. Mnogi ne znaju kako na pravi način upotrijebiti društvene mreže, pa ih zato zolupotrebljavaju.
Iskivljen sistem vrijednosti negativno utiče na za razvoj mladih. Analize pokazuju da preko 80 posto mladih nije zaposleno. Najveći razlog nezadovoljstva je zaposlenje preko „veze“ i stranačko zapošljavanje dok se prilikom zasnivanja radnog odnosa stručnost nalazi na posljednjem mjestu.
Društveni život u Prijedoru je na niskom nivou. Brojni prirodni kapaciteti ovog grada nisu iskorišteni ili mladi nisu dovoljno o njima informisani. Aktivnostima se nastoje mladi odvojiti od telefona i ulice, međutim, rezultati nisu ohrabrujući. Mladi će radije izabrati odlazak u kladionicu umjesto odlaska na određeni društveni događaj.
Pozorište Prijedor posjeduje brojne sadržaje ali se radi o zgradi koja je dotrajala i potrebna joj je obnova. Još jedan pozitivan primjer je i Kulturno-umjetničko društvo „Osman Džafić“. Kroz brojne programe, sekcije i horove, KUD traje već 50 godina u Prijedoru i okuplja članove različitih starosnih dobi, a pretežno mladih. Na taj način, mladi se uče tradiciji, kulturi i običajima, a kroz brojna putovanja umrežavaju se sa mladima širom zemlje i svijeta.
Postavlja se pitanje ko su glavni odgovorni za rješavanje problema mladih? Najprije, to su nadležne institucije koje trebaju stvoriti bolje uslova za život i rad mladih. Nadalje, odgovrne su i organizacije mladih koje svojim radom nastoje ukazati na potrebe i probleme mladih i predložiti prijedloge za njihovo rješavanje.
Centar za mlade „Kvart“ Prijedor
Veliki napredak predstavlja i zainteresovanost nadležnih institucija za osluškivanjem problema mladih i nalaženju rješenja za njihovo rješavanje.
Kakva je uloga vjerskih ustanova u razvoju mladih? Na području grada Prijedora djeluje „Mreža mladih“. Mreža okuplja članove Bošnjake i Bošnjakinje islamske vjere koji se zbližavaju kroz promociju vjere, tradicije, kulture i običaja. Takođe, aktivnostima Mreže nastoje se razvijati prijateljski odnosi sa pripadnicima drugih vjeroispovjesti u cilju očuvanja mira i zajedničkog suživota.
Usljed nestabilne ekonomske i političke situacije, navedene probleme je potrebno sistematski rješavati, kroz donošenje strateških akata i njihove dosljedne primjene od nižih ka višim organima vlasti. Reformom obrazovnog sistema potrebno je mlade učiti slobodi mišljenja, govora i kritičkog razmišljanja. Neophodno je sticanje stvarnih a ne pro forme praktičnih znanja kako u obrazovnim ustanovama tako i u poslovnom sektoru.
O autoru članka:Medina Bejtović iz Prijedora, rođena 1999. godine, studira Pravni fakultet u Banjoj Luci. U slobodnom vremenu bavi se volontiranjem i humanitarnim aktivnostima. Bila je na prvoj godini studija Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, sa prosjekom 9,50, najbolji studentica, za šta je dobila Pohvalnicu. Studentsku praksu obavila u Gradskoj upravi Banja Luka, i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Prijedoru.
Napomena: Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora članka,te UZOPIBiH ne snosi odgovornost za sadržaj istih. s